Kako je “Dobar dan” otishao u ropotarnicu historije/povijesti/istorije..

[img]http://images.google.com/images?q=tbn:y621-Ax23iAJ:www.visualdelights.net/images/flamingos.JPG[/img]

(nepotrebno precrtati/prekrizhiti, nepotizam je u krvi sinova proletera)
scena prva:
Udjem u prodavnicu, kazhem DOBAR DAN!, pogleda me, odmjeri i mahne bradom brzo prema gore (to valjda znachi:”Shta hotjesh?”(srpski: “Shta hotjesh? Shta hotjesh, bre?”, bi li i neka pjesmica na ovaj fol? ).

scena druga:
Mnoshtvo ljudi u kafani, jednom od nas prilazi neki momchitj i govori:”Pozdravi” (shta tjesh mi mu kazhemo:”Ozdravi!”, valjda je shvatio na pravi nachin )

scena tretja:
“Dobar dan.”
“Reci!”

I tako je dobar dan otishao da ustupi mjesto nekim pozdravima, mahanjima glave, sintagmi: “kako ste-prijatno”